Upisite vasu firmu besplatan upis u bazu pravnih lica


Patrijaršija SPC

Datum upisa:
15.06.2008

Ukupno poseta:
23.472

Poslednja izmena:
27.01.2009

Prijavi netačne podatke


Kontaktirajte ovo pravno lice:

Fotografije:


Img
Img
Img
Img
Img
Img
Img
Img
Img

Kontakt informacije:

Adresa: Kralja Petra I 5
Opština: Stari Grad
Telefon: 011/328-2593
Fax:       
Link:       www.spc.rs



Delatnost:

PATRIJARŠIJA SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE

Malo je poznato da se Patrijaršija Srpske pravoslavne crkve bavi i proizvodnjom. Ekonomskom odeljenju Patrijaršijskog upravnog odbora SPC pripadaju fabrika sveća, vinski podrum, krojačnica. U Vojskoj se pod arendu daje njiva od 38 hektara, kao i 15-tak hektara šume. Patrijaršija u Beogradu poseduje i nekoliko lokala u Dušanovoj ulici, koji se izdaju, kao i tri prodavnice: u zgradi u ulici Kralja Petra, u Nušićevoj i štand na sajmu.


PRODAVNICA SRPSKE PATRIJARŠIJE: Kralja Petra. 011-30-25-118
DUHOVNI I MISIONARSKI CENTAR "ATOS": Nušićevoj br.5. 011-3224-234

KROJAČNICA SRPSKE PATRIJARŠIJE

U prizemlju zgrade Patrijaršije u Beogradu nalazi se krojačka radionica, osnovana 1990. godine. Šiju se uglavnom mantije, pantalone, i odežde, dečije stihare, svešteničke pojase.
Krojačnica u Patrijaršiji jedina je crkvena radionica. Za izradu jedne odežde potrebna su dva tri dana. U pravoslavnom svetu postoje grčki, ruski i srpski modeli mantija. Naši sveštenici uglavnom kupuju ruske, pošto su najpraktičnije za nošenje. Oblače se kao mantil, zakopčavaju sa strane, a rukavi su širi. Dok su mantije crne ili tamno plave, odežde su mnogo raspevanije. Bele, ponekad i crvene, nose se na Uskrs, plave na Bogorodičine praznike, zelene na Duhove, a crne samo kad su opela.

Odežde pravoslavnih sveštenika

Stihar
Prvi put se pominje u 3. veku. Njegova bela boja označava čistotu, ali može da bude i crven. Tada simboliše Hristovu krv. Stihar nose svi sveštenici. Jedino se razlikuju stihari episkopa, jer na sebi imaju vez- crven, tamnoljubičast i crn.

Narukvice
Tkanina koja steže rukave stihara da bi sveštenik mogao slobodno da koristi ruke. Simbolišu snagu božju koja krepi one što vrše svete radnje, ali i veze kojima su bile sputane Hristove ruke dok je vođen Pilatu.

Orar
Odežda koju nosi đakon na levom ramenu. Kada podigne orar, to je znak za početak molitve ili obavljanje neke bogoslužbene radnje. Korišćen je i za brisanje usta vernicima koji se pričešćuju.

Epitrahilj
Deo odežde koji se stavlja oko vrata, a spušta do nogu. Simbol je veza kojima je Hristos bio vezan oko vrata. Bez njega ne može da se obavi ni jedan obred.

Pojas

Odežda kojom sveštenik opasuje i privezuje stihar i epitrahilj, da bi se lakše kretao. Simboliše snagu datu svešteniku, kojom savladava požudu tela. Osim toga, podseća na ubrus kojim se Hristos opasavao kad je prao noge svojim učenicima.

Felon

Ogrtač bez rukava koji se oblači preko glave i spušta do nogu. Pokriva sve ostale odežde i ujedno ih štiti i čuva, pa predstavlja božje proviđenje koje sve štiti.

Nadbedrenik

Četvorougano platno koje se veša o pojas na desno bedro, slično maču. Zovu ga i duhovni mač.


TURISTIČKA AGENCIJA SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE "DOBROČINSTVO"

“DOBROČINSTVO” – već niz godina neguje specifičan vid pokloničkih putovanja koja zovemo PUTEVIMA DUHOVNOG ISTOČNIKA . Obilaskom srpskih manastira i crkava koje su kameni međaši srpske istorije, “DOBROČINSTVO” Vas svake godine, od početka aprila do kraja oktobra, vodi na izvore našeg duhovnog i nacionalnog identiteta. Pored obilaska srpskih svetinja, “DOBROČINSTVO” Vas vodi i u obilazak bisera duhovnosti i u umetnosti drugih pravoslavnih zemalja. Svaki program je antologijski, nastao iz dugogodišnjeg iskustva i istraživanja kulture i duhovnosti tih prostora. Odabrani su samo biseri duha koji, složeni u raskošan mozaik, pokazuju svu svoju veličinu. Izabrane su i neprolazne lepote spomenika drugih kultura, kako bi upotpunili sliku nekog grada ili zemlje. Namera je bila da budemo osobeni, prepoznatljivi po našim programim?, stoga nudimo ono što će udovoljiti i najsuptilnijem ljubitelju duhovnih vrednosti i umetničkih lepota. Odlučite li da putujete u neku od zemalja ili neki grad iz našeg programa, “DOBROČINSTVO” će Vam pružiti najviše.

PATRIJARŠIJSKI DVOR U SREMSKIM KARLOVCIMA


U dvorištu Patrijaršijskog dvora u Sremskim Karlovcima nalazi se fabrika sveća. Godišnje se proizvede i proda oko 600 tona parafinskih sveća, što je najveći prihod Patrijaršijskog upravnog odbora.Ove godine počela je i proizvodnja i voštanih sveća, sa kapaciteetom od 50 tona godišnje.U fabrici se prave i žišci za kandilo, briketi i mirisni tamjan, za bogosluženje i kućnu upotrebu. Sveće se prodaju isključivo eparhijskim centrima i crkvenim jedinicama-hramovima i manastirima.

FABRIKA SVEĆA U SREMSKIM KARLOVCIMA

Od početka hrišćanstva, u bogosluženjima su se upotrebljavale sveće od voska i svetiljke(kandila) s maslinovim uljem. Bogosluženja su se danju držala u katakombama, a noću u kućama, te je svakako bilo potrebno osvetljenje. Kasnije je ovaj krajnje praktičan običaj korišćenja sveća dobio i simboličko značenje: njihova svetlost postala je odraz osvetljujućeg Boga i radosti. Sveće se više nisu palile samo da bi se odagnala tama, već i da bi se izrazila radost.
Pčela je oduvek važila za simbol devičanstva , jer je uzvišena iznad svega polnog, dok je ulje još u Starom zavetu ušlo u bogoslužbenu upotrebu.

Na bogosluženju se svetlost pali na žrtveniku prestolu hrama, pred ikonama. Svećnjak sa 12 sveća označava 12 apostola, a od sedam sveća – sedam darova Duha svetoga. Više od 12 sveća ima luster nasred hrama, koji označava zvezde na nebeskom svodu. Sveće se pale na svetoj liturgiji, kad se čitaju jevanđelja, kod krštenja, obručenja i venčanja, i na pogrebu.

VINSKI PODRUM U SREMSKIM KARLOVCIMA

Ispod starog Patrijaršijskog dvora u Sremskim Karlovcima nalazi se vinski podrum. U tri zasvođene prostorije poređana su veća i manja burad sa vinom Na mestu današnjeg podruma nalazile su se monaške kelije, a krajem Drugog svetskog rata u jednom njegovom delu bila je ruska crkva. Vinograd je zasađen na tri hektara .Gaji se rajnski rizling, kvalitetna sorta grožđa koja daje manji prinos, ali bolje vino. Od crnih sorti imaju hamburg, burgundac i game. U vreme berbe pomažu đaci iz Bogoslovije. Ove godine dobijeno je 4.000 litara vina. Vino se prodaje flaširano ili u rinfuzu, kada ljudi dođu sa kantama, pa se istače direktno iz bureta. Kaže se da je manastirsko vino najbolje, jer je čisto, bez primesa, kako ga je Bog dao. Karlovački kraj je vinogradarski, i konkurencija je velika. Nemaju velike količine vina i ono ne ide za crkvene potrebe. Prodaje se firmama i građanima, direktno, u podrumu.

Ekonomsko odeljenje Patrijaršijskog upravnog odbora Srpske pravoslavne crkve